Ekološka proizvodnja

Ekološka poljoprivreda (alter. naziv Organska poljoprivreda) je poseban je sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka,životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja.

EKOLOŠKO VOĆARSTVO, Zoran Budak

ODLIKE EKOLOŠKOG VOĆA

Ekološko voće-moguće je ubrati i pojesti svježe sa stabla,nude cijelu akumuliranu zalihu vitamina i minerala,šećera i voćnih kiselina.
Voće iz ekološkog uzgoja raste pod uravnoteženim hranidbenim i životnim uvjetima.
Neprskano ili ekološko voće:nije potrebno guliti,a čvrsti sastoci kore i jezgre daju važne balastne tvari koje potiču crijeva na normalan rad.

SADNJA

Kod sadnje treba obratiti pozornost na odabir sorti tj. treba saditi sorte koje odgovaraju klimi voćnjaka.
Često su lokalne,manje poznate sorte bolje od poznatih-razvikanih.
Stare sorte ponovno se sade,razmnožavaju a i često imaju izraziti okus i robustan rast.
Prvi korak kod sadnje-sijanje mješavine biljaka kao zelenu gnojidbu koja će tlo duboko prerahliti i obogatiti hranivima.
Drugi korak-kopanje jama dubokih 40-60cm te širokih toliko da se korijenje može dobro raširiti.Doda se puno zrele kompostne zemlje,te se pomiješa iskopana zemlja s kompostom i malo drvenog pepela,a može se dodati i kameno brašno i dijatomejska zemlja.
Najbolje vrijeme za sadnju-kasna jesen
Područja sa oštrijom klimom-sadnja u listopadu
Područja sa blažom klimom-sadnja u studenom
Mjesto cijepljenja mora biti iznad zemlje,ako se ukopa stablo će na tom mjesti stvoriti korijenje i nadrasti podlogu.
Na kraju,zemlja oko stabla se prekrije lišćem,travom ili košenom zelenom gnojidbom.

OPĆA PRAVILA REZIDBE

Pravilo prvo: Krošnji je potreban zrak i svijetlo
U pravilu uklanjaju se sve grane koje rastu prema unutra.
Od grana koje se križaju ili dodiruju,reže se jedna
Moraju se ukloniti i sve vodopije ili mlazevi.
Šiljasti oblici sadrže lisne pupove,okruglasti pupovi su cvjetni i rodni
Jaki rez potiče rast drveta,a oprezan rez zametanje plodova.
Najbolje vrijeme za prvi rez mladog i za glavni rez starijeg drveća je rano proljeće.

GNOJIDBA I NJEGA

Svježe zasađena mala stabla ne smiju se suviše poticati na rast.
Tijekom prve godine može se gnojiti kompostom,kamenim brašnom i slojem malča.
Odrasle voćke gnoje se svake 2 godine kako bi ostala sačuvana njihova rodnost.
Ne smije se gnojiti svježim ili neprovrelim tekućim gnojem koji potiče osjetlivost na bolesti i divlji rast.Najpreporučljiviji je stajski gnoj,ali može se i pomiješati kompost sa gnojivom od peradi,sušenim goveđim gnojem ili mješavinom mljevenog rogovlja,sušene krvi i koštanog brašna koji daje mikroelemente, drveni pepeo daje kalij.
Kompost pomiješan s gnojem posipa se oko debla.Zbog pitkog korijenja ispod drveća se ne smije okopavati ili grubo kopati, jer korijenje hrani drvo.
Malčirani pojas oko debla štiti plitku mrežu korijenja.on se brine o ishrani i humusu, te održava zemlju rahlom i vlažnom.
Tekući gnoj-može se dodavati tako da se oko debla izbuše rupe,a može se i polijevati po velikom pojasu oko debla.
Kao tekuće gnojivo upotrebljava biljna smjesa od koprive i gaveza koje gnoje drveće a čine ga zdravim, a mogu se dodati i listovi bazge.
Tekući gnoj upotrebljava se u proljeće i nakon berbe.
Umjesto sloja malča može se pojas oko debla zasijati i biljkama za zelenu gnojidbu ili drugim živim pokrivačem tla. Prikladni su: trgovačke mješavine, kokotac, špinat,gorušica,dragoljub ili samoniklo bilje kao što je dobričica

NJEGA DEBLA

Važna mjera njege je premaz debla koji se izvodi smjesom ilovače ili trgovačkim preparatom koji štite deblo od pukotina nastalih smrzavanjem,izlječuju rane,potiču rast kambija te izglađuju koru.
Djeluju preventivno i protiv štetnika i gljivičnih oboljenja jer zatvaraju moguće otvore u kojima se oni skrivaju a i odbijaju zečeve,kuniće i ptice od glodanja i izgrizanja pupova.
Smjesa od ilovače priprema se iz sljedećih sastojaka:ilovača ili glineno brašno pomiješa se sa čajem od prslice u gustu smjesu a može se dodti i svježi kravlji gnoj,šaka dijatomejske zemlje ili čaj od vratića..

ZAŠTITA OD BOLESTI I ŠTETNIKA

Uravnotežena ishrana i pravilno orezivanje jača zdravlje i otpornost drveća.
Premaz debla smanjuje štete,kao i neke biljke posađene ispod voćke kao npr. Dragoljub brani od krvnih i lisnih uši.
Smjese za prskanje,tekući gnoj i prirodna sredstva za posipavanje pravovremeno sprečavaju bolesti,tekući gnoj od listova bazge odbija miševe.posipavanje kamenim brašnom djeluje protiv lisnih uši,juha od pelina pomaže šrotiv jabučnog savijača i uši,juha od paprati djeluje protiv štitastih i krvavih uši,čaj od vratića djeluje protiv grinja i pepelnice.
Kod pepelnice pomaže i kad se odrežu vršni izbojci.Juha od preslice koristi se protiv gljivičnih oboljenja.

Protiv organizama životinjskog podrijetla u elološkom voćarstvu smije se upotrebljavati:
– natrijevo vodeno staklo,
– kalijev sapun,
– špirit,
– biljna i parafinska ulja,
– Bacillus thuringiensis,
– prirodni piretrum (cvjetni ekstrakti),
– kvazija,
– rotenon (korijenovi ekstrakti)
– plin CO2.

BUDUĆNOST EKOLOŠKOG VOĆARSTVA

EKOLOŠKO VOĆE uz povrće i grožđe ima najveću perspektivu u sveukupnoj ekološkoj poljoprivredi.
Ekološka svijest ljudi upravo je najveća kod voća jer se ono u najvećoj većini slučajeva unosi izravno bez prerade u organizam.
U KORI JE NAJVIŠE VITAMINA I MINERALA!
Dokazano je da jabuka i jabućni ocat pomažu kod mršavljenja!
Voće od davnina ima tradicijsku i sentimentalnu vrijednost
Običaj je da se rođenje djeteta obilježi sadnjom jedne voćke i prati se njihov uzajamni razvoj
Velika je vrijednost kada se sa vlastite voćke ubere jabuka,pojede na licu mjesta a to je moguće jedino ekološkim uzgojem tj. Neprskanjem kemijskim sredstvima!